fbpx
facebook twitter youtube pinterest instagram

beba-doji

U Bosni i Hercegovini se od 1. do 7. oktobra obilježava Svjetska sedmica dojenja. Zdravstveni radnici rade na povećanju svjesnosti o važnosti dojenja djece u prvih šest mjeseci života, nazivajući ishranu majčinim mlijekom "dobitkom za cijeli život".

"Beba se rađa sa nedovoljno razvijenim imunološkim sistemom, a u majčinom se mlijeku nalazi kolostrum, tzv. prva vakcina i pruža djetetu zaštitu dok njegov imunološki sistem nije razvijen. Kolostrum, prvo majčino mlijeko koje počne da se luči još pred kraj trudnoće i luči se u nekih pet-šest dana po porođaju veoma je dragocjeno, a sve više se naziva 'prva vakcina'.

Pored toga što sadrži sve potrebne nutritivne elemente, vitamine, minerale i znatno manju količinu masti, sadrži i imunoglobuline i antitijela koja su značajni za zaštitu djece od virusnih i bakterijskih infekcija. Pored toga, majčino mlijeko sadrži dosta esencijalnih masnih kiselina, pogotovo omega 3 i omega 6, koje su neopohdne za razvoj mozga, nervnog sistema i očiju", pojasnila je doktorica medicine i specijalistica socijalne medicine Sabaha Dračić. 

Dojenje je zlatni standard u ishrani i zdrav start u život  

Ona je dodala kako je poenta upravo na isključivom dojenju, koje podrazumijeva hranjenje dojenčeta u prvih šest mjeseci života isključivo majčinim mlijekom. Ovo se, naravno, odnosi na slučajeve zdrave majke i zdravog djeteta, a jedina dopuna osnovnoj prehrani su D3 kapi, budući da novorođenčetov organizam ovaj vitamin ne stvara u dovoljnoj mjeri, a nema ga dovoljno i u samom majčinom mlijeku. 

Doktorica Dračić dodaje kako se nakon šest mjeseci bebi uvodi nadoknada u prehranu, a dojenje se nastavlja neke dvije godine. Ukoliko imaju dovoljno mlijeka, majke mogu nastaviti dojenje i poslije dvije godine. U prvih šest mjeseci majčino mlijeko odgovara potrebama dojenčeta 100 posto. U drugih šest mjeseci zadovoljava njegove potrebe 50 posto, stoga je u prehranu potrebno uvesti nadohranu, a u narednih šest mjeseci zadovoljava jednu trećinu prehrambenih potreba djeteta. 

Dokazano je kako djeca koja su dojena u odrasloj dobi imaju bolji imunološki sistem nego djeca koja nisu. Također, ova djeca mnogo bolje sazrijevaju i emocionalno i socijalno, te imaju viši stepen inteligencije, što su potvrdila brojna istraživanja. 

"Ako hoćemo da imamo zdravu djecu, onda im moramo omogućiti i zdrav start u život, a ishrana majčinim mlijekom je zlatni standard u ishrani dojenčeta i novorođenčeta", zaključila je dr. Dračić. 


Svjetska sedmica dojenja u BiH: "Dojenje-dobitak za cijeli život"  

Prema jednom istraživanju, u 2002. godini je na području FBiH samo 5,5 posto majki dojilo svoje dijete. Godine 2007. taj je postotak iznosio čak 22 posto, da bi se 2012. i 2013. godine spustio na oko 7 posto. 

"Ako želite dobre efekte, morate stalno raditi. Ranije smo imali podršku UNICEF-a, pa smo mogli raditi na širenju svjesnosti o važnosti značaja dojenja. Dolaze nove majke, nove generacije koje možda i nisu dovoljno educirane i informirane o važnosti dojenja. Na tome trebaju da rade zdravstveni radnici, mi smo najodgovorniji - od ginekologa koji vodi trudnoću, preko pedijatra koji se brine o zdravlju djeteta, pa do ljekara porodične medicine koji sve više rade sa trudnicama i porodiljama", kazala je dr. Dračić. 

"Prirodna ishrana i dojenje majčinim mlijekom predstavlja jedan od značajnih faktora u zaštiti i prevenciji rane smrtnosti djece ispod pet godina života", poručila je dr. Dračić.

Izvor: Klix.ba