fbpx
facebook twitter youtube pinterest instagram

Sve više žena odlučuje se progutati posteljicu nakon poroda. Jedu je sirovu, kuhanu, umiješanu u napitak ili sušenu i stavljenu u kapsule, kako bi spriječile ili smanjile negativne posljedice poroda.

Većina majki se nakon porođaja osjeća nelagodno zbog svog tijela a ova mama je željela istaknuti upravo suprotno, kako je žensko tijelo predivno i u trudnoći i nakon poroda. Blogerica Julie Bhosale s Novog Zelanda je željela ohrabriti sve majke širom svijeta da budu ponosne na svoje tijelo tako što je objavila svoje fotografije neposredno nakon poroda i u narednim danima i sedmicama.

Biti roditelj u današnje vrijeme zaista nije lako. Mi vam donosimo instinitu priču jedne mame sa naizgled grubim naslovom u kojoj će se mnogi roditelji sigurno prepoznati.

inducirani porod

Finska se posljednjih godina suočava sa sve većim padom stope nataliteta, što je posebno zabrinulo tamošnje vlasti, te su odlučile preduzeti konkretne mjere, a jedna od njih su i poticaji za rađanje više djece.

Zaposlene majke rade više od ostalih društvenih skupina, a to je dokazalo i istraživanje koje je provela američka stranica salary.com. A plata? Nula KM. Za razliku od ostalih ljudi koji nakon odrađenih 40 sati sedmično mogu malo odmoriti, zaposlene majke provedu dodatnih 55,9 sati na ‘drugom’ odnosno prvom poslu: kod kuće. Iako sve češće u kućanstvu pomažu i očevi, većina obaveza ipak ostaje na majkama.

nifty 1

Piše: Maida Zagorac, Sarajevski otvoreni centar 

U Bosni i Hercegovini se bilježi pad nataliteta, te se često navodi da se treba boriti protiv tzv. bijele kuge, a osobe iz političkog života nerijetko pozivaju mlade ljude da stupe u bračnu zajednicu, a žene da počnu rađati djecu. Za navedeni problem se često veže i činjenica da se žene počinju u sve kasnijoj dobi svog života ostvarivati kao majke. Možda pravi razlog koji stoji iza bijele kuge zapravo leži u sljedećem: veliki dio radno sposobnog stanovništva, pa tako i žena, u BiH je nezaposlen; prilikom razgovora za posao nerijetko se mlade žene pita da li planiraju zasnovati porodicu i rađati djecu, a ako je odgovor potvrdan onda one ne budu primljene na radno mjesto; svjedoci smo sve većeg broja žena koje su dobile otkaz kada su poslodavci_ke saznali_le za njihovu trudnoću; porodiljske naknade u raznim dijelovima BiH su neujednačene, u nekim kantonima uopšte se i ne isplaćuju, a u onima u kojima se isplaćuju nerijetko kasne. Postavlja se pitanje kakva prava imaju porodilje i kojim propisima su ta prava regulisana, te kako ih ostvariti?

Statistike pokazuju da približno 32-35 000 porodilja svake godine treba ostvari pravo na porodiljsku naknadu u BiH. Veliki broj ovih žena ne uspije ostvariti ovo svoje pravo i to zbog nedostatka novca u budžetima. Pitanje zaštite porodica sa djecom, dakle i prava majki porodilja je u nadležnosti enititeta, te u BiH ne postoji propis koj na jedinstven način reguliše ovo pitanje. Vlade Federacije BiH i Republike Srpske su nadležne za donošenje zakonskih propisa koji regulišu ovu oblast, dok ove mjere primjenjuju kantoni u FBiH i Javni fond za dječiju zaštitu u RS-u.

FEDERACIJA BOSNA I HERCEGOVINA

U Federaciji BiH ovo pitanje se uređuje Zakonom o radu FBiH i Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom FBiH, u kome je navedeno da se procenat visine naknade utvrđuje propisima kantona što dovodi do toga da je isplata naknada za porodilje veoma neujednačena, dok su u nekim dijelovima FBiH porodilje su potpuno uskraćene za ovo pravo. U nekim kantonima ne postoje propisi koji regulišu ovo pitanje, a u ostalim kantonima je visina naknade različita. Ovom situacijom su posebno pogođene nezaposlene porodilje koje ovo pravo ostvaruju u ograničenom obimu, koji zavisi od ekonomske moći kantona.

Devet kantona je donijelo kantonalne zakone o osnovama socijalne zaštite, zaštite žrtava rata i zaštite porodice sa djecom. Od ovih devet kantona, u osam se zakonom propisuje pravo porodilje na naknadu. U Posavskom kantonu ovaj zakon ne uključuje porodiljske naknade te se naknade za nezaposlene porodilje određuju godišnjim odlukama, dok zaposlene majke nemaju pravo na porodiljske naknade. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu nije donešen Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite žrtava rata i zaštite porodica s djecom i porodiljske naknade se regulišu odlukama kantonalne vlade.

termin poroda

 

Visina naknade za zaposlene porodilje u pojedinim kantonima iznosi:

Unsko – sanski kanton – 50% prosječne plate porodilje ostvarene u prethodnih 6 mjeseci, a minimalno 50% prosječne plaće u Kantonu u prethodnoj godini. Minimalan iznos ove naknade je 343 KM, a maksimalni nije određen. Naknada se isplaćuje u trajanju od 12 mjeseci.

Tuzlanski kanton – 90% prosječne plate porodilje ostvarene u prethodnih 6 mjeseci ili 55% prosječne plate kantona, ako je povoljnije za porodilju. Minimalan iznos ove naknade je 55% prosječne plate Kantona, a maksimalni iznos nije definisan. Naknada se isplaćuje u trajanju od 12 mjeseci.

Zeničko – dobojski kanton – 80% prosječne plate porodilje ostvarene u prethodnih 6 mjeseci, u minimalnom iznosu od 200 KM, a u maksimalnom od 724 KM. Isplaćuje se u trajanju od 12 mjeseci.

Bosansko – podrinjski kanton – 80% prosječne plate porodilje ostvarene u prethodnih 6 mjeseci. Minimalni iznos ove naknade je 359 KM (60% prosječne plate Kantona), a maksimalni iznos nije definisan. Ova naknada se isplaćuje u trajanju od 12 mjeseci.

Srednjobosanski kanton – 50% prosječne plate porodilje ostvarene u prethodnih 6 mjeseci, minimalni i maksimalni iznos nije definisan, a naknada se isplaćuje se u vremenskom periodu od 12 mjeseci.

Zapadnohercegovački kanton – 70% prosječne plate porodilje ostvarene u proteklih 9 mjeseci, minimalan iznos nije definisan, a maksimalan je prosječna plata u FBiH u proteklom mjesecu. Naknada se isplaćuje u vremenskom periodu od 12 mjeseci.

Kanton Sarajevo – 60% prosječne plate u Kantonu, posljednjih godina odlukama je definisana ista naknada za sve porodilje koja iznosi 360 KM. Ova naknada se isplaćuje u vremenskom periodu od 12 mjeseci.

Kanton 10 – po novoj Odluci 100% plate iz prethodnog mjeseca, u minimumu od najniže zajamčene plate u FBiH, a maksimalan iznos je prosječna plata u FBiH. Naknada se isplaćuje u trajanju od 12 mjeseci.

Hercegovačko – neretvanski kanton – U ovom kantonu nije donešen Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite žrtava rata i zaštite porodica s djecom i porodiljske naknade se u pojedinim godinama regulišu odlukama kantonalne vlade. Odlukom se svim porodiljama isplaćuje jedonratna pomoć u iznosu od 400 KM.

Posavski kantonNaknade zaposlenim porodiljama nisu propisane i ne isplaćuju se.

Svi kantoni daju pravo na naknadu u jednakom periodu, 12 mjeseci (za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva), ali postoje razlike, odnosno diskriminacija na osnovu mjesta prebivališta koja se ogleda u slijedećem činjenicama:

  • Različito je regulisano obavezno vrijeme rada prije porodiljskog odsustva kao uslov ostvarivanja ovog prava (od 6 do 9 mjeseci);
  • Različita je visina naknade u odnosu na platu (od 50% do 90%, odnosno 100% u Kantonu 10);
  • Različito su definisani minimalni i maksimalni iznosi, što dovodi do toga da samo mali procenat porodilja prima naknadu u definisanom procentu od plate, odnosno samo one čija je plata približna prosječnoj plati FBiH ili kantona ili veća od te prosječne plate.

Visina naknade za nezaposlene porodilje u pojedinim kantonima iznosi:

Unsko – sanski kanton – jednokratna naknadu u iznosu od 100 KM.

Srednjebosanski kanton –naknadu u iznosu od 70% od prosječne plate Kantona, na osnovu dvije naknade, ukupno 495 KM. – Hercegovačko – neretvanski kanton – jednokratna naknada u iznosu od 400 KM (kao i za zaposlene porodilje) – Kanton 10 – po odluci iz 2013. godine, isplaćuje se jednokratna naknada u iznosu od 300 KM.

Tuzlanski kanton – jednokratna naknada u iznosu od 20 % prosječne plate.

Posavski kanton – naknada u iznosu od 150 KM u trajanju od 6 mjeseci.

Zeničko – dobojski kanton – ako je ispunjen prihodovni cenzus isplaćuje se jednokratna naknada u iznosu od 135 KM, a u trajanju od 6 mjeseci je predviđena naknada u iznosu od 49 KM.

Bosansko – podrinjski kanton –u trajanju od 12 mjeseci je predviđena naknada u iznosu od 150 KM, a ako se zadovolji prihodovni cenzus predviđena je naknada u iznosu od 120 KM, u trajanju od 6 mjeseci.

Zapadnohercegovački kanton – jednokratna naknada u iznosu od 500 KM, a u periodu od 6 mjeseci se isplaćuje po 100 KM.

Kanton Sarajevo –jednokratna naknada u iznosu od 210 KM, a u periodu od 12 mjeseci se isplaćuje po 120 KM mjesečno. A ako je ispunjen uslov prihodovnog cenzusa, isplaćuje se 48 KM trajanju od 6 mjeseci.

Jasno je da postoje velike razlike u naknadama za nezaposlene porodilje koje se u najvećem broju kantona svode na jednokratnu pomoć. Važno je uočiti da naknade nezaposlenim porodiljama u većini kantona zavise od prihodovnog cenzusa, odnosno visine prihoda domaćinstava.

Samo u dva kantona nezaposlene porodilje primaju naknadu u trajanju od 12 mjeseci (Bosansko-podrinjski i Sarajevski) i u četiri primaju naknadu u trajanju od 6 mjeseci. U Srednjebosanskom kantonu je propisana pomoć u ishrani djeteta, ali se ona u praksi ne realizuje. Pronatalni dodatak (za treće i svako naredno dijete) propisan je u dva kantona (Posavski i Bosansko-podrinjski), a u Zeničko – dobojskom kantonu pojedine opštine isplaćuju ovakvu pomoć, na bazi godišnjih odluka i zavisno od raspoloživih sredstava u budžetu opštine.

carobna trudnoca

REPUBLIKA SRPSKA

Ova oblast u Republici Srpskoj je regulirana Zakonom o radu, Zakonom o socijalnoj zaštiti, Zakonom o dječijoj zaštiti i Pravilnikom o ostvarivanju prava iz dječije zaštite. Zakonom o dječijoj zaštiti osnovan je poseban fond koji na pismeni zahtjev poslodavaca_ke njemu_njoj priznaje pravo na sredstva za isplatu naknade neto plate majci koja je na porodiljskom odsustvu. Zakon o radu u Republici Srpskoj određuje da žene za vrijeme korištenja porodiljskog odusustva imaju pravo na naknadu plate u visini prosječne plate koju je žena ostvarila u posljednja tri mjeseca prije otpočinjanja porodiljskog odsustva i da se naknada mjesečno usklađuje sa rastom prosječnih plata u RS-u. Trajanje porodiljskog odsustva je 12 mjeseci neprekidno, odnosno 18 mjeseci za blizance, svako treće i naredno dijete. Ova naknada ne može biti manja od 50% prosječne plate koju je radnica ostvarila u određenom prethodnom periodu, ili od plate koju bi ostvarila da je bila na radu. U RS-u se naknada isplaćuje na teret Javnog fonda za dječiju zaštitu RS-a i to za period od 11, odnosno 17 mjeseci, a poslodavci_ke isplaćuju samo naknadu za prvi mjesec porodiljskog odsustva.

Nezaposlene porodilje imaju pravo na materinski dodatak, koje mogu ostvariti pod uslovom da lična primanja od pokretne imovine i katastarski prihod ne prelaze cenzus od 100 KM po članu porodice. Ovo pravo se ostvaruje za prvo troje djece po redu rođenja u trajanju od jedne godine, a iznosi 30% od prosječne plate ostvarene u privredi u RS-u u prethodnoj godini.

BRČKO DISTRIKT

Pravo na porodiljsku naknadu je u Brčko disktriktu za porodilje u radnom odnosu regulisano Zakonom o radu BD BiH i Zakonom o zdravstvenom osiguranju BD BiH. Na osnovu pomenutih propisa zaposlenica ima pravo na naknadu plate za period u kojem ne radi zbog porodiljskog odsustva, ta naknada se obračunava od osnovice koju predstavlja prosječna plata porodilje u posljednja tri mjeseca. Naknada plate iznosi 80% od osnovice za naknadu, ali ne može biti ispod minimalne plate za mjesec za koji se naknada obračunava.

Zakon o dječijoj zaštiti BD BiH za porodilje koje nisu u radnom odnosu predviđa majčinski dodatakOvaj dodatak se isplaćuje u trajanju od tri mjeseca i iznosi 15% od prosječne plate u Brčko Distriktu utvrđene prema posljednjim objavljenim podacima Uprave prihoda BD BiH.

Iz svega navedenog vidljivo je da su porodilje u BiH diskriminisane jer u ovisnosti od mjesta prebivališta zavisi visina, ali i samo postojanje prava na porodiljsku naknadu. To je posebno izraženo u Federaciji BiH, gdje se u pojedinim kantonima porodiljska naknada nikako ne isplaćuje, a u ostalim kantonima to nisu ujednačeni iznosi, a i naknade često kasne. O veoma teškom položaju nezaposlenih porodilja govori činjenica da isplata porodiljskih naknada njima zavisi od finansijske moći kantona u Federaciji, a u RS-u od toga da li njihova primanja prelaze 100 KM po članu porodice. Ove žene, koje su u već teškom položaju zbog nedostatka zaposlenja, uz velike poteškoće ostvaruju ovo svoje pravo, a iskustva pokazuju da ga mnoge od njih, ali ne samo one nego i mnoge zaposlene porodilje, na kraju i ne ostvare.

Postoji mnogo načina na koje djetetu možete reći da ga volite, bez izgovaranja te dvije, snažne riječi. Sljedeće četiri alternative će vam pomoći da uradite baš to, na pomalo drugačiji način.

djeca zabava

U cilju eliminacije lista čekanja djece koja nisu upisana u JU Djeca Sarajeva u ovoj školskoj godini, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS je realiziralo javni poziv na koji se javila 23 privatnih vrtića koji ispunjavaju uslove za obavljanje ove djelatnosti.




srce2016
 
budi kum sos